Političke elite u regionu jugoistočne Evrope i dalje koriste istoriju kao sredstvo manipulacije, nastava istorije je izrazito etnocentrična, a o ratovima 1990-ih se predaje veoma malo i selektivno. To je zaključeno na međunarodnoj konferenciji „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“ koja je održana od 16. do 18. maja u Podgorici. Učesnici su naglasili važnost političke volje u prevazilaženju nacionalističkih narativa i istakli potrebu da se granice posmatraju ne samo kao geografske linije, već i kao simbolične i mentalne podele.

Konferenciji je prisustvovalo oko stotinu gostiju, među kojima su bili brojni ambasadori zemalja čiji su istoričari učestvovali u izradi Zajedničkih istorijskih čitanki, predstavnici međunarodnih organizacija, istoričari iz čitavog regiona, studenti istorije, predstavnici civilnog društva i drugi.

Njima se, između ostalih, obratio i glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, koji je ocenio da obrazovanje, a posebno nastava istorije, ima ključnu ulogu u izgradnji mira i demokratske kulture. Naglasio je značaj multiperspektivnog pristupa i iskustva francusko-nemačkog pomirenja kao evropskog modela. „Granice koje razdvajaju sećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato, zadatak pred nama nije samo prelazak geografskih linija, već i prevazilaženje mentalnih i simboličkih podela“, rekao je Zenović.

Ambasador Savezne Republike Nemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, upozorio je na izbegavanje važnih tema u školama i politizaciju istorije. Istakao je da je jedini lek protiv revizionizma usaglašavanje činjenica i njihovo zajedničko tumačenje. „To je bolest protiv koje bi najuspešnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim okolnostima, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmeri na njihovo tumačenje“, rekao je Felten. On je istakao značaj Berlinskog procesa za regionalnu integraciju i izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke podržalo drugu fazu projekta Zajedničkih istorijskih knjiga (JHP 2.0).

Bivši albanski ministar spoljnih poslova i predsednik Prijatelja JHP 2.0, Ditmir Bušati, naglasio je da se pomirenje može postići zajedničkim radom na razumevanju istorije, bez obzira na granice. Podsetio je da brojni sporovi i dalje otežavaju napredak regiona. „Svedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svetskog rata, raspada Jugoslavije ili graničnih sporova nastalih nakon stvaranja novih država posle pada gvozdene zavese“, rekao je Bušati.

Izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan, Aleksandra Tomanić, istakla je tehničke napore u zaštiti digitalnih izdanja i važnost političke volje za rešavanje istorijskih pitanja. Rekla je da su, kada su započeli rad na projektu JHP 2.0, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu. „Uz konstruktivan pristup i istinsku političku volju, problem sa istorijom u regionu mogao bi biti rešen“, rekla je Tomanić, ukazujući na knjige zajedničke istorije kao jedan od alata koji mogu doprineti tom cilju.

Urednica JHP projekta i rektorka Panteon univerziteta društvenih i političkih nauka, Kristina Koulouri, rekla je da je projekat, koji je započeo krajem 90-ih na inicijativu biznismena koji su želeli miran razvoj svog regiona bez ratova, uspeo da opstane do 2020. godine i da se ponovo pokrene 2024. „Nakon toliko godina, smatram da je ovaj projekat uspešna priča, da zaslužuje drugu šansu i da može inspirisati mlade kolege koji žele da nastave i obnove naš rad“, rekla je Koulouri.

Rukovoditeljka projekta Zajedničkih istorijskih knjiga, Zvezdana Kovač, zaključila je da se radi o jednom od najvećih projekata civilnog društva koji dokazuje da je regionalni dogovor moguć kada postoji volja i otvorenost za dijalog. Dodala je da se ova konferencija ne održava slučajno u Crnoj Gori. „Budući da se o njoj govori kao o prvoj narednoj članici Evropske unije, Crna Gora bi, ne samo zbog članstva, trebalo da neguje evropske vrednosti koje knjige zajedničke istorije i tim koji stoji iza njih promovišu i primenjuju.“