Političke elite u regionu jugoistočne Evrope i dalje koriste istoriju kao sredstvo manipulacije, nastava istorije je izrazito etnocentrična, a o ratovima 1990-ih se predaje veoma malo i selektivno. To je zaključeno na međunarodnoj konferenciji „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“ koja je od 16-18. maja održana u Podgorici. Učesnici su naglasili važnost političke volje u prevazilaženju nacionalističkih narativa i istakli potrebu da se granice posmatraju ne samo kao geografske linije, već i kao simbolične i mentalne podjele.
Konferenciju je pratilo oko stotinu gostiju među kojima su bili brojni ambasadori zemalja čiji su istoričari učestvovali u izradi Zajedničkih istorijskih čitanki, predstavnici međunarodnih organizacija, istoričari širom regiona, studenti istorije, predstavnici civilnog društva i drugi.
Njima se, uz ostale, obratio i glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, koji je ocenio je da obrazovanje, posebno nastava istorije, ima ključnu ulogu u izgradnji mira i demokratske kulture. On je naglasio značaj multiperspektivnog pristupa i iskustva francusko-nemačkog pomirenja kao evropskog modela. „Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračavanje geografskih linija, već prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela“, kazao je Zenović.
Ambasador Savezne Republike Nemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, upozorio je na izbegavanje važnih tema u školama i politizaciju istorije. Istakao je da je jedini lek protiv revizionizma usaglašavanje o činjenicama i njihovo zajedničko tumačenje. „To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim situacijama, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice već da se diskusija usmjeri ka tumačenju utvrđenih činjenica“, rekao je Felten. On je istakao značaj Berlinskog procesa za regionalnu integraciju i izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke podržalo drugu fazu projekta Zajedničkih istorijskih knjiga (JHP 2.0).
Bivši albanski šef diplomatije i predsjednik Prijatelja JHP 2.0, Ditmir Bušati naglasio je da se pomirenje može postići kroz zajednički rad na razumevanju istorije, bez obzira na granice. On je podsetio da brojni sporovi i dalje otežavaju napredak regiona. „Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije ili graničnih sporova nastalih zbog nastanka novih država nakon pada gvozdene zavjese“, naveo je Bušati.
Izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan Aleksandra Tomanić istakla je tehničke napore u zaštiti digitalnih izdanja i važnost političke volje za rešavanje istorijskih pitanja. Tomanić je rekla da su, kada su počeli da rade na JHP 2.0 projektu, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu. „Uz jedan konstruktivan pristup i istinsku političku volju problem sa istorijom u regionu bi mogao da bude riješen“, rekla je Tomanić, ukazujući na knjige zajedničke istorije kao jedan od alata koji bi u tome pomogao.
Urednica JHP projekta i rektorka Panteon Univerziteta društvenih i političkih nauka Kristina Koulouri rekla je da je taj projekat, koji je počeo kasnih 90-ih na inicijativu biznismena koji su htjeli da vide miran razvoj u svom regionu bez ratova, uspio da preživi do 2020. godine i da uskrsne 2024. godine. „Nakon toliko godina, smatram da ovaj projekat jeste uspješna priča i da vrijedi druge šanse i da inspiriše mlade kolege koji bi da nastave i obnove naš rad“, rekla je Koulouri.
Rukovoditeljka projekta Zajedničkih knjiga istorije, Zvezdana Kovač zaključila je da se radi o jednom od najvećih projekata civilnog društva, koji dokazuje da je regionalni dogovor moguć kada postoji volja i otvorenost za dijalog. Ona je dodala da se ova konferencija ne održava slučajno u Crnoj Gori. „Budući da je to zemlja o kojoj se govori kao o prvoj sledećoj članici Evropske unije, ona bi, ne samo zbog članstva, trebalo da neguje evropske vrednosti, koje knjige zajedničke istorije i tim koji stoji iza njih praktikuje i promoviše.“