Političke elite u regiji jugoistočne Europe i dalje koriste povijest kao sredstvo manipulacije, nastava povijesti izrazito je etnocentrična, a o ratovima 1990-ih predaje se vrlo malo i selektivno. To je zaključeno na međunarodnoj konferenciji „Granice u Jugoistočnoj Europi: geografija ili imaginacija?“ koja je održana od 16. do 18. svibnja u Podgorici. Sudionici su naglasili važnost političke volje u prevladavanju nacionalističkih narativa i istaknuli potrebu da se granice promatraju ne samo kao geografske linije, već i kao simbolične i mentalne podjele.

Konferenciju je pratilo oko stotinu gostiju, među kojima su bili brojni veleposlanici zemalja čiji su povjesničari sudjelovali u izradi Zajedničkih povijesnih čitanki, predstavnici međunarodnih organizacija, povjesničari iz cijele regije, studenti povijesti, predstavnici civilnog društva i drugi.

Njima se, među ostalima, obratio i glavni pregovarač Crne Gore s EU, Predrag Zenović, koji je ocijenio da obrazovanje, posebno nastava povijesti, ima ključnu ulogu u izgradnji mira i demokratske kulture. Naglasio je značaj multiperspektivnog pristupa i iskustva francusko-njemačkog pomirenja kao europskog modela. „Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato zadatak pred nama nije samo prekoračiti geografske linije, već i prevladati mentalne i simbolične podjele“, rekao je Zenović.

Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, upozorio je na izbjegavanje važnih tema u školama i politizaciju povijesti. Istaknuo je da je jedini lijek protiv revizionizma usaglašavanje činjenica i njihovo zajedničko tumačenje. „To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim okolnostima, već da se zajedno prepoznaju važne činjenice i da se rasprava ne vodi o tome što su činjenice, nego da se fokusira na njihovo tumačenje“, rekao je Felten. Istaknuo je važnost Berlinskog procesa za regionalnu integraciju i izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke podržalo drugu fazu projekta Zajedničkih povijesnih knjiga (JHP 2.0).

Bivši albanski ministar vanjskih poslova i predsjednik Prijatelja JHP 2.0, Ditmir Bušati, naglasio je da se pomirenje može postići zajedničkim radom na razumijevanju povijesti, bez obzira na granice. Podsjetio je da brojni sporovi i dalje otežavaju napredak regije. „Svjedoci smo te mreže sporova koji potječu ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije ili graničnih sporova nastalih nakon stvaranja novih država nakon pada željezne zavjese“, naveo je Bušati.

Izvršna direktorica Europskog fonda za Balkan, Aleksandra Tomanić, istaknula je tehničke napore u zaštiti digitalnih izdanja i važnost političke volje za rješavanje povijesnih pitanja. Rekla je da su, kada su započeli rad na projektu JHP 2.0, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu. „Uz konstruktivan pristup i istinsku političku volju, problem s poviješću u regiji mogao bi se riješiti“, rekla je Tomanić, ukazujući na knjige zajedničke povijesti kao jedan od alata koji mogu pomoći u tome.

Urednica JHP projekta i rektorica Sveučilišta Panteon za društvene i političke znanosti, Kristina Koulouri, rekla je da je projekt, koji je započeo krajem 90-ih na inicijativu poslovnih ljudi koji su željeli miran razvoj svojeg kraja bez ratova, uspio opstati do 2020. godine i ponovno se pokrenuti 2024. „Nakon toliko godina, smatram da je ovaj projekt uspješna priča, da zaslužuje drugu priliku i da može inspirirati mlade kolege koji žele nastaviti i obnoviti naš rad“, rekla je Koulouri.

Voditeljica projekta Zajedničkih povijesnih knjiga, Zvezdana Kovač, zaključila je da je riječ o jednom od najvećih projekata civilnog društva, koji dokazuje da je regionalni dogovor moguć kada postoji volja i otvorenost za dijalog. Dodala je da se ova konferencija ne održava slučajno u Crnoj Gori. „Budući da je riječ o zemlji za koju se vjeruje da bi mogla biti prva sljedeća članica Europske unije, ona bi, ne samo zbog članstva, trebala njegovati europske vrijednosti koje knjige zajedničke povijesti i tim koji iza njih stoji prakticiraju i promiču.“