Joint History Lab u Podgorici okupio mlade iz regije

Multiperspektivnost je ključ za prevladavanje nasljeđa iz devedesetih — to je glavni zaključak Zimske škole „Joint History Lab“, održane u Podgorici prošlog tjedna. Zimska škola okupila je mlade iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Tijekom četiri dana sudionici su imali priliku razgovarati s povjesničarima, psiholozima i stručnjacima za medije i komunikacije kako bi lakše prepoznali manipulacije prilikom učenja o najosjetljivijim temama iz povijesti i nedavne prošlosti regije. Mladi između 18 i 25 godina, različitih zanimanja i interesa, mogli su čuti zašto je važno zadržati kritički stav prema stvarnosti. Kroz interaktivne radionice naučili su zašto je metodologija multiperspektivnosti korisna i primjenjiva, kako se nositi s traumama 90-ih i zašto je medijska pismenost ključna.

Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, g. Peter Felten, također je razgovarao sa sudionicima iz regije. Mladi su se zanimali za model njemačkog obrazovnog sustava nakon Drugoga svjetskog rata i percepciju te zemlje o događajima u regiji. Govoreći o imperativu suočavanja s prošlošću i uključivanju ratova devedesetih u udžbenike povijesti, veleposlanik Felten osvrnuo se i na europsku perspektivu regije, s posebnim naglaskom na Crnu Goru, te na vrijednosti koje promiče EU, a koje bi zemlje regije trebale usvojiti.

Multiperspektivnost kao temelj razumijevanja prošlosti i sadašnjosti

Središnja tema bila je primjena multiperspektivnosti kroz Zajedničke čitanke iz povijesti (Joint History Books), o čemu je govorila povjesničarka Sanja Radović. Istaknula je da povijest zahtijeva sagledavanje različitih perspektiva, nasuprot jednom dominantnom nacionalnom narativu koji zahtijeva uniformno svrstavanje. Srednjoškolski profesor povijesti Igor Radulović govorio je o metodama poučavanja kontroverznih tema iz prošlosti, naglašavajući važnost proučavanja tema poput ratova 1990-ih. Važno je, između ostalog, da učenici prepoznaju nedostatke crno-bijelih narativa i razviju alate za razumijevanje društva u kojem žive.

Na ovim radionicama mlade se poticalo da povijesne događaje sagledaju iz više kutova kako bi prevladali usku nacionalnu prizmu koja često pojednostavljuje složenu stvarnost. Nadalje, koristeći primjere iz ratova 1990-ih, shvatili su kako propaganda i manipulacija brisanjem drugačijih glasova pretvaraju bivše susjede u neprijatelje. Tijekom praktičnih vježbi pružena im je prilika za korištenje primarnih povijesnih izvora, poput osobnih svjedočanstava i dokumenata, kako bi teške teme učinili manje apstraktnima i lakšima za razumijevanje.

Suočavanje s kolektivnom traumom i podjelama

Ono što je ovu Zimsku školu posebno izdvojilo jest integracija psihološkog pristupa u razumijevanje povijesnih procesa. Psihologinja Ana Mirković vodila je radionicu o razumijevanju kolektivnih trauma i mehanizama pomirenja. Istaknula je da se trauma ne zadržava isključivo na onima koji su je izravno doživjeli, već se prenosi na mlađe generacije kroz obiteljske priče, kao i kroz šutnju o bolnim temama. Prepoznavanje obrambenih mehanizama, poput projekcije i polarizacije, ključno je za svjesnije sudjelovanje u društvenom dijalogu.

Psiholog Radoje Cerović bavio se ulogom emocija i identiteta u stvaranju sukoba. Sudionici su imali priliku analizirati kako se u uvjetima percipirane ugroženosti pažnja sužava, a društvo dijeli na „mi” i „oni”. Cerović je naglasio da dehumanizacija rijetko započinje ekstremnim nasiljem, već suptilnom promjenom u jeziku i distanciranjem koje se javnosti predstavlja kao nužnost.

Kroz psihološke radionice sudionici su dublje razumjeli kako se kolektivne traume i osjećaj ugroženosti prenose kroz generacije, oblikujući identitet i izazivajući društvene podjele. Imali su priliku vidjeti kako se mogu prepoznati nesvjesni obrambeni mehanizmi, uz suptilne oblike dehumanizacije koji ne počinju ekstremnim nasiljem, već promjenama u jeziku i distanciranjem. Glavni fokus bio je na usvajanju tehnika koje omogućuju stvaranje ključne pauze između snažnog emocionalnog impulsa i racionalnog odgovora, čime se umjesto automatske reakcije i sukoba bira svjesna komunikacija.

Obrana od manipulacije prošlošću

Kako bi se ti narativi u potpunosti dekonstruirali, program je uključivao i dvije ključne radionice posvećene medijskoj pismenosti. Istaknuti novinar Vladan Mićunović vodio je radionicu o prepoznavanju manipulacije prošlošću u tradicionalnim medijima. Analizirano je kako se povijest instrumentalizira za političku mobilizaciju i kako se dokumentirane činjenice često zlonamjerno izjednačavaju s ideološkim interpretacijama. Stručnjak za društvene mreže Enes Pućurica održao je radionicu fokusiranu na prepoznavanje obmana u digitalnom svijetu. Sudionici su učili kako se povijest prilagođava za klikove i kako moderne tehnologije umjetne inteligencije mogu generirati uvjerljive, ali lažne povijesne materijale (poput deepfake fotografija), naglašavajući važnost digitalne samoobrane.

Medijske radionice pružile su sudionicima opipljive alate za prepoznavanje zlouporabe prošlosti u tradicionalnim, ali i digitalnim medijima. Sudionici su analizirali kako se dokumentirane povijesne činjenice namjerno i selektivno koriste za političku mobilizaciju, čime se briše granica između znanosti i ideologije. Posebna pozornost posvećena je svladavanju „digitalne samoobrane” – uočavanju obmanjujućih povijesnih materijala koje generira umjetna inteligencija te usvajanju metoda poput „lateralnog čitanja” za provjeru stvarnog podrijetla informacija.

Kao kruna događaja, Zimska škola završila je interaktivnom debatom i snimanjem video vježbi „Viewpoint”, gdje su sudionici praktično primijenili stečeno znanje. Debata će uskoro biti dostupna online.

Takođe vas pozivamo da pročitate naš metodološki vodič sa radionica.