Joint History Lab u Podgorici okupio mlade iz regije

Multiperspektivnost je odgovor na naslijeđene probleme iz devedesetih — glavni je zaključak Zimske škole „Joint History Lab“, održane u Podgorici prošle sedmice. Zimska škola je okupila mlade iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Tokom četiri dana, učesnici su imali priliku razgovarati sa historičarima, psiholozima i stručnjacima za medije i komunikacije kako bi lakše prepoznali manipulacije prilikom učenja o najosjetljivijim temama iz historije i nedavne prošlosti regije. Mladi između 18 i 25 godina, različitih zanimanja i interesovanja, mogli su čuti zašto je važno imati kritički odnos prema stvarnosti. Kroz interaktivne radionice naučili su zašto je korisna i kako je primjenjiva metodologija multiperspektivnosti, kako se nositi s traumama 90-ih i zašto je važno medijsko opismenjavanje.

Sa učesnicima iz regije razgovarao je i ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten. Mladi su se interesovali za model obrazovnog sistema Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, kao i za percepciju te zemlje o dešavanjima u regiji. Govoreći o imperativu suočavanja sa prošlošću i inkorporiranju ratova devedesetih u udžbenike historije, ambasador Felten se osvrnuo i na evropsku perspektivu regije, sa posebnim fokusom na Crnu Goru, naglasivši vrijednosti koje Evropska unija promovira, a koje bi države regije trebale usvojiti.

Multiperspektivnost kao temelj razumijevanja prošlosti i sadašnjosti

Centralna tema bila je primjena multiperspektivnosti kroz Zajedničke historijske čitanke (Joint History Books), o čemu je govorila historičarka Sanja Radović. Ona je istakla da historija zahtijeva sagledavanje različitih perspektiva nasuprot jednom dominantnom nacionalnom narativu koji zahtijeva uniformno opredjeljivanje. Profesor historije u srednjoj školi, Igor Radulović, govorio je o načinu predavanja kontroverznih tema iz prošlosti, naglasivši značaj izučavanja tema poput ratova devedesetih. Važno je, između ostalog, da učenici prepoznaju nedostatke crno-bijelih narativa i razviju alate za razumijevanje društva u kojem žive.

Na ovim radionicama, mladima je sugerisano da sagledavaju historijske događaje iz više različitih uglova, kako bi prevazišli usku nacionalnu prizmu koja često pojednostavljuje složenu stvarnost. Također, kroz primjere iz ratova devedesetih, razumjeli su kako propaganda i manipulacija brisanja drugačijih glasova pretvaraju nekadašnje komšije u neprijatelje. U praktičnom radu, pružena im je prilika da koriste primarne historijske izvore, poput ličnih svjedočanstava i dokumenata, kako bi teške teme učinili manje apstraktnim i bližim za razumijevanje.

Suočavanje sa kolektivnom traumom i podjelama

Ono što je Zimsku školu posebno izdvojilo jeste integracija psihološkog pristupa u razumijevanje historijskih procesa. Psihologinja Ana Mirković vodila je radionicu o razumijevanju kolektivnih trauma i mehanizama pomirenja. Ona je istakla da se trauma ne zadržava samo na onima koji su je direktno doživjeli, već se prenosi na mlađe generacije kroz porodične priče, ali i kroz šutnju o bolnim temama. Prepoznavanje mehanizama odbrane, poput projekcije i polarizacije, ključno je za svjesnije učestvovanje u društvenom dijalogu.

Psiholog Radoje Cerović bavio se ulogom emocija i identiteta u proizvodnji konflikta. Učesnici su imali priliku analizirati kako se u uslovima percipirane ugroženosti pažnja sužava, a društvo dijeli na „mi” i „oni”. Cerović je naglasio da dehumanizacija rijetko počinje ekstremnim nasiljem, već suptilnom promjenom jezika i distancom koja se javnosti predstavlja kao nužnost.

Kroz psihološke radionice, učesnici su dublje razumjeli kako se kolektivne traume i osjećaj ugroženosti prenose kroz generacije, oblikujući identitet i izazivajući društvene podjele. Imali su priliku vidjeti kako se mogu prepoznati nesvjesni mehanizmi odbrane, kao i suptilni oblici dehumanizacije koji ne počinju ekstremnim nasiljem, već promjenom jezika i distanciranjem. Glavni fokus bio je na usvajanju tehnika koje omogućavaju pravljenje presudnog razmaka između snažnog emotivnog impulsa i racionalnog odgovora, čime se umjesto automatske reakcije i konflikta bira svjesna komunikacija.

Odbrana od manipulacije prošlošću

Kako bi se u potpunosti dekonstruisali narativi, program je obuhvatio i dvije ključne radionice posvećene medijskoj pismenosti. Istaknuti novinar Vladan Mićunović vodio je radionicu o prepoznavanju manipulacije prošlošću u tradicionalnim medijima. Analizirano je kako se historija instrumentalizira radi političke mobilizacije i kako se dokumentovane činjenice često zlonamjerno izjednačavaju sa ideološkim interpretacijama. Ekspert za društvene mreže Enes Pućurica održao je radionicu fokusiranu na prepoznavanje obmana u digitalnom svijetu. Učesnici su učili kako se historija prilagođava za klikove i kako savremene AI tehnologije mogu generisati uvjerljive, ali lažne historijske materijale (poput deepfake fotografija), naglašavajući važnost digitalne samoodbrane.

Medijske radionice su polaznicima pružile opipljive alate za prepoznavanje zloupotrebe prošlosti, kako u tradicionalnim tako i u digitalnim medijima. Učesnici su analizirali na koji način se dokumentovane historijske činjenice namjerno i selektivno koriste radi političke mobilizacije, čime se briše granica između nauke i ideologije. Posebna pažnja posvećena je savladavanju „digitalne samoodbrane“ – uočavanju obmanjujućih historijskih materijala generisanih umjetnom inteligencijom, i usvajanju metoda poput lateralnog čitanja za provjeru stvarnog porijekla informacija.

Kao kruna rada, Zimska škola je završena interaktivnom debatom i snimanjem video vježbi „Viewpoint”, gdje su učesnici praktično primijenili stečena znanja. Debata će uskoro biti dostupna online.

Također vas pozivamo da pročitate naš metodološki vodič sa radionica.