Političke elite u regiji jugoistočne Evrope i dalje koriste historiju kao sredstvo manipulacije, nastava historije je izrazito etnocentrična, a o ratovima 1990-ih predaje se veoma malo i selektivno. To je zaključeno na međunarodnoj konferenciji „Granice u Jugoistočnoj Evropi: geografija ili imaginacija?“ koja je održana od 16. do 18. maja u Podgorici. Učesnici su naglasili važnost političke volje u prevazilaženju nacionalističkih narativa i istakli potrebu da se granice posmatraju ne samo kao geografske linije, već i kao simbolične i mentalne podjele.

Konferenciji je prisustvovalo oko stotinu gostiju, među kojima su bili brojni ambasadori zemalja čiji su historičari učestvovali u izradi Zajedničkih historijskih čitanki, predstavnici međunarodnih organizacija, historičari iz cijelog regiona, studenti historije, predstavnici civilnog društva i drugi.

Njima se, između ostalih, obratio i glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, koji je ocijenio da obrazovanje, a posebno nastava historije, ima ključnu ulogu u izgradnji mira i demokratske kulture. Naglasio je značaj multiperspektivnog pristupa i iskustva francusko-njemačkog pomirenja kao evropskog modela. „Granice koje razdvajaju sjećanja često su postojanije od fizičkih. Upravo zato, zadatak pred nama nije samo prelazak geografskih linija, već i prevazilaženje mentalnih i simboličkih podjela“, rekao je Zenović.

Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, upozorio je na izbjegavanje važnih tema u školama i politizaciju historije. Istakao je da je jedini lijek protiv revizionizma usaglašavanje činjenica i njihovo zajedničko tumačenje. „To je bolest protiv koje bi najuspješnija vakcinacija bila da se prošlost ne ostavlja u nejasnim okolnostima, već da se zajednički prepoznaju važne činjenice i da se ne ulazi u rasprave o tome šta su činjenice, već da se diskusija usmjeri na njihovo tumačenje“, rekao je Felten. On je istakao značaj Berlinskog procesa za regionalnu integraciju i izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke podržalo drugu fazu projekta Zajedničkih historijskih knjiga (JHP 2.0).

Bivši albanski ministar vanjskih poslova i predsjednik Prijatelja JHP 2.0, Ditmir Bušati, naglasio je da se pomirenje može postići zajedničkim radom na razumijevanju historije, bez obzira na granice. Podsjetio je da brojni sporovi i dalje usporavaju napredak regije. „Svjedoci smo te mreže sporova koji potiču ili iz Drugog svjetskog rata, raspada Jugoslavije ili graničnih sporova nastalih nakon stvaranja novih država poslije pada željezne zavjese“, rekao je Bušati.

Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan, Aleksandra Tomanić, istakla je tehničke napore u zaštiti digitalnih izdanja i važnost političke volje za rješavanje historijskih pitanja. Rekla je da su, kada su započeli rad na projektu JHP 2.0, shvatili da knjige moraju biti dostupne na internetu. „Uz konstruktivan pristup i istinsku političku volju, problem s historijom u regiji mogao bi biti riješen“, rekla je Tomanić, ističući knjige zajedničke historije kao jedan od alata koji u tome mogu pomoći.

Urednica JHP projekta i rektorica Panteon univerziteta društvenih i političkih nauka, Kristina Koulouri, rekla je da je projekat, koji je započeo krajem 90-ih na inicijativu biznismena koji su željeli miran razvoj svog regiona bez ratova, uspio opstati do 2020. godine i ponovno se pokrenuti 2024. „Nakon toliko godina, smatram da je ovaj projekat uspješna priča, da zaslužuje drugu šansu i da može inspirisati mlade kolege koji žele nastaviti i obnoviti naš rad“, rekla je Koulouri.

Rukovoditeljica projekta Zajedničkih historijskih knjiga, Zvezdana Kovač, zaključila je da se radi o jednom od najvećih projekata civilnog društva koji dokazuje da je regionalni dogovor moguć kada postoji volja i otvorenost za dijalog. Dodala je da se ova konferencija ne održava slučajno u Crnoj Gori. „Budući da se o njoj govori kao o prvoj sljedećoj članici Evropske unije, Crna Gora bi, ne samo zbog članstva, trebala njegovati evropske vrijednosti koje knjige zajedničke historije i tim koji stoji iza njih promiču i praktikuju.“